Википедия

Архиепархия Буржа

Архиепархия Буржа (лат.  Archidioecesis Bituricensis) — архиепархия Римско-Католической церкви с центром в городе Бурж, Франция. Архиепархия Буржа распространяет свою юрисдикцию на территорию департаментов Шер и Эндр. Архиепархия Буржа входит в церковную провинцию Тура. Кафедральным собором архиепархии Буржа является церковь святого Стефана.

Архиепархия Буржа
Archidioecesis Bituricensis
image
Собор святого Стефана, Бурж, Франция
Страна Франция
Митрополия Архиепархия Тура
Обряд латинский
Дата основания III век
Управление
Главный город Бурж
Кафедральный собор Собор святого Стефана
Статистика
Приходов 64
Площадь 14.210 км²
Население 546.715
Число прихожан 501.000
Доля прихожан 91,6
diocese-bourges.org
image Медиафайлы на Викискладе
image
Католическая церковь в городе , Франция
image
Католическая церковь в городе Пельвуазен, Франция
image
Бывший архиепископ Буржа Арман Майяр

Архиепископ Буржа носит почётный титул примас Берри.

История

Епархия Буржа была основана в III веке. Первым епископом был святой Урсин.

В средние века возник спор между Бордо и Буржем, каждый из которых претендовали на столичный статус Аквитании. В этом споре активную роль принял Святой Престол. В 1146 году Римский папа Евгений III подтвердил претензии Буржа быть столицей Аквитании, в 1232 году Римский папа Григорий IX присвоил архиепископу Буржа титул Патриарха Аквитании, даровав ему право вмешиваться в деятельность архиепископа Бордо. Эта ситуация привела к дальнейшему противостоянию между Бордо и Буржем. Когда архиепископы Буржа в 1240 и 1284 году посещали Бордо, то встречали там холодный приём и закрытые церкви. Дважды архиепископы Бордо во время этих посещений отлучали верующих Бордо от церкви. На спор между Бордо и Буржем также повлияла политическая ситуация. В 1137 году после аннулирования брака между Людовиком VII и Элеонорой Аквитанской Бордо стал столицей английских владений в Аквитании, поэтому французский король поддерживал Бурж. Римский папа Климент V, будучи уроженцем Базаса, поддержал Бордо, архиепископом которого он был с 1300 по 1305 гг.

В 1225 и 1225 годах в Бурже проходили Синоды, осудившие альбигойцев.

В XV веке во время правления епископа Жана Кёра в Бурже был открыт университет Буржа. В 1528 году Синод осудил гугенотов, которые имели сильное влияние в Буржском университете.

29 ноября 1801 года, после конкордата с Францией, Римский папа Пий VII выпустил буллу Qui Christi Domini, которой расширил территорию епархии Буржа за счёт упразднённой епархии Невера.

6 октября 1822 года Римский папа Пий VII издал буллу Paternae caritatis, которой восстановил епархию Невера и возвёл епархию Буржа в ранг архиепархии.

8 декабря 2002 года архиепархия Буржа вошла в церковную провинцию Тура.

Паломничества

На территории архиепархии Буржа находятся церкви, являющиеся крупными центрами католического паломничества:

  • Церковь Пресвятой Девы Марии в городе Шатору, построенная в X веке и освящённая Римским папой Пасхалием II;
  • Церковь Пресвятой Девы Марии Доброй Смерти в городе Фонтгомбо;
  • Санктуарий в городе ;
  • Церковь Непорочного Сердца Пресвятой Девы Марии в городе Исудён;
  • Церковь Пресвятой Девы Марии в городе Пельвуазен.

Ординарии архиепархии

  • епископ святой Урсин (251—280);
  • епископ святой Севициан (280—296);
  • епископ святой Этерий (296—307);
  • епископ святой Текрет (307—330);
  • епископ святой Марцелл (330—337);
  • епископ Виатор (337—354);
  • епископ Леотерий (354—363);
  • епископ Паупер (363—377);
  • епископ святой Палладий I (377—384);
  • епископ Виллик (384—412);
  • епископ Авит (412—431);
  • епископ Лев (453—461);
  • епископ святой Палладий II (448—462);
  • епископ Евлогий (462—469);
  • епископ святой Симплиций (469—470);
  • епископ святой Тетрадий (494—506);
  • епископ Рорик (512 — ?);
  • епископ Сиагрий;
  • епископ Хумат;
  • епископ святой Гонорат I (533—535);
  • епископ Гонорат II (535—537);
  • епископ святой Аркадий (537—538);
  • епископ святой Дезидерат (538—552);
  • епископ святой Пробиан (552—559);
  • епископ святой Феликс (560—573);
  • епископ святой Ремедий (573—581);
  • епископ святой Сульпиций I Север (581—584);
  • епископ святой Евстазий (584—591);
  • епископ святой Аполлинарий (591—597);
  • епископ святой Австрегизил (612—624);
  • епископ святой Сульпиций II Благочестивый (624—647);
  • епископ святой Флорентий (647—660);
  • епископ Адон (662—680);
  • епископ Агозен (682—683);
  • епископ Рох (696—736);
  • епископ Сигин (736—761);
  • епископ Ландоарий (761—764);
  • епископ Дедоат (764—780);
  • епископ Сеголен (780—785);
  • епископ святой Давид (785—815);
  • епископ Бертолан (815—827);
  • епископ Эрменарий (827—835);
  • епископ святой Стефан I;
  • епископ Эрмемберт (? — 785);
  • епископ Эброин (785—810);
  • епископ святой Стефан II;
  • епископ святой Агилульф (829—839);
  • епископ святой Радульф Тюреннский (839—866);
  • епископ Вульфад (866—876);
  • епископ Фротарий (876—890);
  • епископ Адас (890—900);
  • епископ Мадальберт (900—910);
  • епископ Жеронс де Деоль (910—948);
  • епископ Лон де Деоль (948—955);
  • епископ Ришар I де Блуа (955—969);
  • епископ Юг де Блуа (969—985);
  • епископ Дагберт (987—1013);
  • епископ Гозлен Флёрийский (1013—1030);
  • епископ Эмон де Бурбон (1030—1070);
  • епископ Ришар II (1071—1093);
  • епископ Одеберт де Монморийон (1093—1097);
  • епископ Леже (1099—1120);
  • епископ Вульгрин (1120—1137);
  • епископ Альберик (1137—1141);
  • епископ Пьер I де Ла Шатр (1141—1171);
  • епископ Этьен де ла Шапель (1171—1173);
  • епископ Гарен де Галлардон (1174—1180);
  • епископ Пьер II (1180—1183);
  • епископ Анри де Сюлли (1183—1200);
  • епископ святой Вильгельм Буржский (1200—1209)
  • епископ Жирар де Кро (1209—1218);
  • епископ Симон де Сюлли (1218—1232);
  • епископ святой Филипп Беррюйе (1232—1260);
  • епископ Жан де Сюлли (1260—1271);
  • епископ Ги де Сюлли (1276—1280);
  • кардинал Симон де Больё (1281—1294);
  • епископ Эгидий Римский (1295—1316);
  • епископ Рейно де ла Порт (1316—1320);
  • епископ Гийом де Брос (1321—1331);
  • епископ Фуко де Рошешуар (1331—1343);
  • епископ Роже Лефор (1343—1367);
  • епископ Пьер д’Эстен (1367—1370);
  • епископ Пьер де Кро (1370—1374);
  • епископ Бертран де Шенак (1374—1386);
  • епископ Жан де Рошешуар (1386—1390);
  • епископ Пьер Эмери (1391—1409);
  • епископ Гийом де Буаратье (1409—1421);
  • епископ Анри д’Авангур (1421—1446);
  • епископ Жан Кёр (1446—1483);
  • епископ Пьер Кадоюэ (1483—1492);
  • епископ Гийом де Камбре (1492—1505);
  • епископ Мишель Бюси (1505—1511);
  • епископ Андре Форман (1513—1514);
  • епископ Антуан Бойе (1514—1519);
  • епископ Франсуа де Бюэй (1520—1525);
  • епископ Франсуа де Турнон (1526—1536);
  • епископ Жак Леруа (1537—1572);
  • епископ Антуан Вьялар (1572—1576);
  • епископ Рено де Бон (1581—1602);
  • епископ Андре Фремьо (1602—1621);
  • епископ Ролан Эбер (1622—1638);
  • епископ Пьер д’Ардивийе (1639—1649);
  • епископ Анн де Леви де Вантадур (1649—1662);
  • епископ Жан де Монпеза де Карбон (1663—1674);
  • епископ Мишель Понсе де ла Ривьер (1675—1677);
  • епископ Мишель Фелипо де Ла Врийер (1677—1694);
  • епископ Леон Потье (1694—1729);
  • кардинал Фредерик-Жером де Руа де Ла Рошфуко (1729—1757);
  • епископ Жорж-Луи Фелипо д’Эрбо (1757—1787);
  • епископ Франсуа де Фонтанж (1787—1788);
  • епископ Жан Огюст де Шастене де Пюисегюр (1788—1802);
  • епископ Мари-Шарль-Изидор де Мерси (1802—1811);
  • епископ Этьен Андре Франсуа де Поль де Фалло де Бомон де Бопре (1813—1815);
  • епископ Этьен Жан-Батист де Галлуа де Ла Тур (1817—1820);
  • архиепископ Жан-Мари Клике де Фонтене (1820—1824);
  • архиепископ Гийом-Обен де Вийель (1824—1841);
  • кардинал Жак-Мари Антуан Селестен Дюпон (1842—1859);
  • архиепископ Алексис-Базиль-Александр Манжо (1859—1861);
  • архиепископ Шарль-Амабль де ла Тур д’Овернь-Лораге (1861—1879);
  • архиепископ Жан-Жозеф Маршаль (1880—1892);
  • кардинал Жан-Пьер Буайе (1893—1896);
  • архиепископ Пьер-Поль Сервонне (1897—1909);
  • архиепископ Луи-Эрне Дюбуа (1909—1916);
  • архиепископ Мартен-Жером Изар (1916—1934);
  • архиепископ Луи-Жозеф Фийон (1934—1943);
  • кардинал Жозеф-Шарль Лефевр (1943—1969);
  • архиепископ Поль Виньянкур (1969—1984);
  • архиепископ Пьер Плато (1984—2000);
  • архиепископ Юбер Барбье (2000—2007);
  • архиепископ Арман Майяр (2007—2018);
  • архиепископ Жером Бо (2018 — по настоящее время).

Источник

  • Annuario Pontificio, Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano, 2003, ISBN 88-209-7422-3
  • Konrad Eubel, Hierarchia Catholica Medii Aevi, vol. 1 Архивная копия от 9 июля 2019 на Wayback Machine, стр. 138—139; vol. 2 Архивная копия от 4 октября 2018 на Wayback Machine, стр. 107; vol. 3 Архивная копия от 21 марта 2019 на Wayback Machine, стр. 135; vol. 4 Архивная копия от 4 октября 2018 на Wayback Machine, стр. 116; vol. 5, стр. 121—122; vol. 6, стр. 124  (лат.)
  • Булла Qui Christi Domini/ Bullarii romani continuatio, Tomo XI, Romae 1845, стр. 245—249 Архивная копия от 7 ноября 2014 на Wayback Machine  (лат.)

Ссылки

  • Официальный сайт  (фр.)
  • Информация Архивная копия от 27 октября 2021 на Wayback Machine  (англ.)

Википедия, чтение, книга, библиотека, поиск, нажмите, истории, книги, статьи, wikipedia, учить, информация, история, скачать, скачать бесплатно, mp3, видео, mp4, 3gp, jpg, jpeg, gif, png, картинка, музыка, песня, фильм, игра, игры, мобильный, телефон, Android, iOS, apple, мобильный телефон, Samsung, iphone, xiomi, xiaomi, redmi, honor, oppo, nokia, sonya, mi, ПК, web, Сеть, компьютер, Информация о Архиепархия Буржа, Что такое Архиепархия Буржа? Что означает Архиепархия Буржа?

Arhieparhiya Burzha lat Archidioecesis Bituricensis arhieparhiya Rimsko Katolicheskoj cerkvi s centrom v gorode Burzh Franciya Arhieparhiya Burzha rasprostranyaet svoyu yurisdikciyu na territoriyu departamentov Sher i Endr Arhieparhiya Burzha vhodit v cerkovnuyu provinciyu Tura Kafedralnym soborom arhieparhii Burzha yavlyaetsya cerkov svyatogo Stefana Arhieparhiya BurzhaArchidioecesis BituricensisSobor svyatogo Stefana Burzh FranciyaStrana FranciyaMitropoliya Arhieparhiya TuraObryad latinskijData osnovaniya III vekUpravlenieGlavnyj gorod BurzhKafedralnyj sobor Sobor svyatogo StefanaStatistikaPrihodov 64Ploshad 14 210 km Naselenie 546 715Chislo prihozhan 501 000Dolya prihozhan 91 6diocese bourges org Mediafajly na VikiskladeKatolicheskaya cerkov v gorode FranciyaKatolicheskaya cerkov v gorode Pelvuazen FranciyaByvshij arhiepiskop Burzha Arman Majyar Arhiepiskop Burzha nosit pochyotnyj titul primas Berri IstoriyaEparhiya Burzha byla osnovana v III veke Pervym episkopom byl svyatoj Ursin V srednie veka voznik spor mezhdu Bordo i Burzhem kazhdyj iz kotoryh pretendovali na stolichnyj status Akvitanii V etom spore aktivnuyu rol prinyal Svyatoj Prestol V 1146 godu Rimskij papa Evgenij III podtverdil pretenzii Burzha byt stolicej Akvitanii v 1232 godu Rimskij papa Grigorij IX prisvoil arhiepiskopu Burzha titul Patriarha Akvitanii darovav emu pravo vmeshivatsya v deyatelnost arhiepiskopa Bordo Eta situaciya privela k dalnejshemu protivostoyaniyu mezhdu Bordo i Burzhem Kogda arhiepiskopy Burzha v 1240 i 1284 godu poseshali Bordo to vstrechali tam holodnyj priyom i zakrytye cerkvi Dvazhdy arhiepiskopy Bordo vo vremya etih poseshenij otluchali veruyushih Bordo ot cerkvi Na spor mezhdu Bordo i Burzhem takzhe povliyala politicheskaya situaciya V 1137 godu posle annulirovaniya braka mezhdu Lyudovikom VII i Eleonoroj Akvitanskoj Bordo stal stolicej anglijskih vladenij v Akvitanii poetomu francuzskij korol podderzhival Burzh Rimskij papa Kliment V buduchi urozhencem Bazasa podderzhal Bordo arhiepiskopom kotorogo on byl s 1300 po 1305 gg V 1225 i 1225 godah v Burzhe prohodili Sinody osudivshie albigojcev V XV veke vo vremya pravleniya episkopa Zhana Kyora v Burzhe byl otkryt universitet Burzha V 1528 godu Sinod osudil gugenotov kotorye imeli silnoe vliyanie v Burzhskom universitete 29 noyabrya 1801 goda posle konkordata s Franciej Rimskij papa Pij VII vypustil bullu Qui Christi Domini kotoroj rasshiril territoriyu eparhii Burzha za schyot uprazdnyonnoj eparhii Nevera 6 oktyabrya 1822 goda Rimskij papa Pij VII izdal bullu Paternae caritatis kotoroj vosstanovil eparhiyu Nevera i vozvyol eparhiyu Burzha v rang arhieparhii 8 dekabrya 2002 goda arhieparhiya Burzha voshla v cerkovnuyu provinciyu Tura PalomnichestvaNa territorii arhieparhii Burzha nahodyatsya cerkvi yavlyayushiesya krupnymi centrami katolicheskogo palomnichestva Cerkov Presvyatoj Devy Marii v gorode Shatoru postroennaya v X veke i osvyashyonnaya Rimskim papoj Pashaliem II Cerkov Presvyatoj Devy Marii Dobroj Smerti v gorode Fontgombo Sanktuarij v gorode Cerkov Neporochnogo Serdca Presvyatoj Devy Marii v gorode Isudyon Cerkov Presvyatoj Devy Marii v gorode Pelvuazen Ordinarii arhieparhiiepiskop svyatoj Ursin 251 280 episkop svyatoj Sevician 280 296 episkop svyatoj Eterij 296 307 episkop svyatoj Tekret 307 330 episkop svyatoj Marcell 330 337 episkop Viator 337 354 episkop Leoterij 354 363 episkop Pauper 363 377 episkop svyatoj Palladij I 377 384 episkop Villik 384 412 episkop Avit 412 431 episkop Lev 453 461 episkop svyatoj Palladij II 448 462 episkop Evlogij 462 469 episkop svyatoj Simplicij 469 470 episkop svyatoj Tetradij 494 506 episkop Rorik 512 episkop Siagrij episkop Humat episkop svyatoj Gonorat I 533 535 episkop Gonorat II 535 537 episkop svyatoj Arkadij 537 538 episkop svyatoj Deziderat 538 552 episkop svyatoj Probian 552 559 episkop svyatoj Feliks 560 573 episkop svyatoj Remedij 573 581 episkop svyatoj Sulpicij I Sever 581 584 episkop svyatoj Evstazij 584 591 episkop svyatoj Apollinarij 591 597 episkop svyatoj Avstregizil 612 624 episkop svyatoj Sulpicij II Blagochestivyj 624 647 episkop svyatoj Florentij 647 660 episkop Adon 662 680 episkop Agozen 682 683 episkop Roh 696 736 episkop Sigin 736 761 episkop Landoarij 761 764 episkop Dedoat 764 780 episkop Segolen 780 785 episkop svyatoj David 785 815 episkop Bertolan 815 827 episkop Ermenarij 827 835 episkop svyatoj Stefan I episkop Ermembert 785 episkop Ebroin 785 810 episkop svyatoj Stefan II episkop svyatoj Agilulf 829 839 episkop svyatoj Radulf Tyurennskij 839 866 episkop Vulfad 866 876 episkop Frotarij 876 890 episkop Adas 890 900 episkop Madalbert 900 910 episkop Zherons de Deol 910 948 episkop Lon de Deol 948 955 episkop Rishar I de Blua 955 969 episkop Yug de Blua 969 985 episkop Dagbert 987 1013 episkop Gozlen Flyorijskij 1013 1030 episkop Emon de Burbon 1030 1070 episkop Rishar II 1071 1093 episkop Odebert de Monmorijon 1093 1097 episkop Lezhe 1099 1120 episkop Vulgrin 1120 1137 episkop Alberik 1137 1141 episkop Per I de La Shatr 1141 1171 episkop Eten de la Shapel 1171 1173 episkop Garen de Gallardon 1174 1180 episkop Per II 1180 1183 episkop Anri de Syulli 1183 1200 episkop svyatoj Vilgelm Burzhskij 1200 1209 episkop Zhirar de Kro 1209 1218 episkop Simon de Syulli 1218 1232 episkop svyatoj Filipp Berryuje 1232 1260 episkop Zhan de Syulli 1260 1271 episkop Gi de Syulli 1276 1280 kardinal Simon de Bolyo 1281 1294 episkop Egidij Rimskij 1295 1316 episkop Rejno de la Port 1316 1320 episkop Gijom de Bros 1321 1331 episkop Fuko de Rosheshuar 1331 1343 episkop Rozhe Lefor 1343 1367 episkop Per d Esten 1367 1370 episkop Per de Kro 1370 1374 episkop Bertran de Shenak 1374 1386 episkop Zhan de Rosheshuar 1386 1390 episkop Per Emeri 1391 1409 episkop Gijom de Buarate 1409 1421 episkop Anri d Avangur 1421 1446 episkop Zhan Kyor 1446 1483 episkop Per Kadoyue 1483 1492 episkop Gijom de Kambre 1492 1505 episkop Mishel Byusi 1505 1511 episkop Andre Forman 1513 1514 episkop Antuan Boje 1514 1519 episkop Fransua de Byuej 1520 1525 episkop Fransua de Turnon 1526 1536 episkop Zhak Lerua 1537 1572 episkop Antuan Vyalar 1572 1576 episkop Reno de Bon 1581 1602 episkop Andre Fremo 1602 1621 episkop Rolan Eber 1622 1638 episkop Per d Ardivije 1639 1649 episkop Ann de Levi de Vantadur 1649 1662 episkop Zhan de Monpeza de Karbon 1663 1674 episkop Mishel Ponse de la River 1675 1677 episkop Mishel Felipo de La Vrijer 1677 1694 episkop Leon Pote 1694 1729 kardinal Frederik Zherom de Rua de La Roshfuko 1729 1757 episkop Zhorzh Lui Felipo d Erbo 1757 1787 episkop Fransua de Fontanzh 1787 1788 episkop Zhan Ogyust de Shastene de Pyuisegyur 1788 1802 episkop Mari Sharl Izidor de Mersi 1802 1811 episkop Eten Andre Fransua de Pol de Fallo de Bomon de Bopre 1813 1815 episkop Eten Zhan Batist de Gallua de La Tur 1817 1820 arhiepiskop Zhan Mari Klike de Fontene 1820 1824 arhiepiskop Gijom Oben de Vijel 1824 1841 kardinal Zhak Mari Antuan Selesten Dyupon 1842 1859 arhiepiskop Aleksis Bazil Aleksandr Manzho 1859 1861 arhiepiskop Sharl Amabl de la Tur d Overn Lorage 1861 1879 arhiepiskop Zhan Zhozef Marshal 1880 1892 kardinal Zhan Per Buaje 1893 1896 arhiepiskop Per Pol Servonne 1897 1909 arhiepiskop Lui Erne Dyubua 1909 1916 arhiepiskop Marten Zherom Izar 1916 1934 arhiepiskop Lui Zhozef Fijon 1934 1943 kardinal Zhozef Sharl Lefevr 1943 1969 arhiepiskop Pol Vinyankur 1969 1984 arhiepiskop Per Plato 1984 2000 arhiepiskop Yuber Barbe 2000 2007 arhiepiskop Arman Majyar 2007 2018 arhiepiskop Zherom Bo 2018 po nastoyashee vremya IstochnikAnnuario Pontificio Libreria Editrice Vaticana Citta del Vaticano 2003 ISBN 88 209 7422 3 Konrad Eubel Hierarchia Catholica Medii Aevi vol 1 Arhivnaya kopiya ot 9 iyulya 2019 na Wayback Machine str 138 139 vol 2 Arhivnaya kopiya ot 4 oktyabrya 2018 na Wayback Machine str 107 vol 3 Arhivnaya kopiya ot 21 marta 2019 na Wayback Machine str 135 vol 4 Arhivnaya kopiya ot 4 oktyabrya 2018 na Wayback Machine str 116 vol 5 str 121 122 vol 6 str 124 lat Bulla Qui Christi Domini Bullarii romani continuatio Tomo XI Romae 1845 str 245 249 Arhivnaya kopiya ot 7 noyabrya 2014 na Wayback Machine lat SsylkiOficialnyj sajt fr Informaciya Arhivnaya kopiya ot 27 oktyabrya 2021 na Wayback Machine angl

NiNa.Az

NiNa.Az - Абсолютно бесплатная система, которая делится для вас информацией и контентом 24 часа в сутки.
Взгляните
Закрыто